Veliko istraživanje: Nastavnici koji rade s djecom s teškoćama ukazali na probleme i ponudili rješenja

Veliko istraživanje: Nastavnici koji rade s djecom s teškoćama ukazali na probleme i ponudili rješenja

Pitanje vrednovanja učenika, nerealna očekivanja, nedostatak resursa i znanja te nedostatak razumijevanja, neki su od najčešćih problema s kojima se susreću nastavnici u hrvatskom obrazovnom sustavu koji rade s učenicima s teškoćama u razvoju. Pokazalo je to veliko istraživanje o inkluziji u obrazovanju koje je u travnju i svibnju ove godine provelo Hrvatsko stenografsko društvo, pod vodstvom nastavnica mentorica Andrijane Hajduković i Aleksandre Hohnjec.

Cilj istraživanja bio je istraživanje stavova i percepcija sudionika obrazovnog procesa u inkluzivnom obrazovanju, u nastojanju da se doprinese boljem razumijevanju potreba i izazova vezanih uz inkluzivno obrazovanje te pružanje korisnih smjernica i preporuka za unapređenje praksi u odgojno-obrazovnim ustanovama. U istraživanju je sudjelovalo 268 radno aktivnih na području Hrvatske, najviše učitelja razredne i predmetne nastave u osnovnim školama, ali i odgojitelja, predavača u srednjim školama i na fakultetima te centrima za odgoj i obrazovanje.

Dobra volja postoji

Uz to što je istraživanje ukazalo na ozbiljne probleme vezane uz inkluziju u obrazovnom sustavu, pokazalo se kako u društvo postoji volja da se stvari promijene na bolje. Tako je čak 76,9 posto ispitanika izjavilo kako smatra da njihove odgojno-obrazovne ustanove potiču i primjenjuju inkluziju, a 82,8 posto ispitanika smatra kako se u njihovom kolektivu pridaje posebna pažnja uključivanju učenika s teškoćama u razvoju.

Problem su dostupni resursi i podrška koje većina anketiranih nastavnika, njih 38,4 posto, smatra samo dobrima, a 34 posto osrednjima. Lošima ih drži 19 posto ispitanika, a izvrsnima tek 8,6 posto njih.

Iskustva nastavnika pokazuju kako je većina hrvatskih ustanova koju pohađaju djeca i mladi s teškoćama, njih 63,4 posto, uspješna u promicanju razumijevanja i uvažavanja različitosti među učenicima, dok 23,1 posto ispitanika tvrdi da to u njihovoj radnoj sredini nije slučaj. Pritom većina nastavnika (61,9 posto) smatra kako je suradnja između njih, roditelja, stručnih suradnika i stručnjaka s ciljem podrške učenicima dobra, da postoje načini da se dodatno unaprijedi.

Konkretni prijedlozi

Da su obrazovni planovi i programi prilagođeni potrebama učenika s teškoćama drži 58,2 posto ispitanika, 28,4 posto smatra suprotno, a ostali su neodlučni.

U sklopu ispitivanja, nastavnici su imali priliku predložiti vlastita rješenja za koja smatraju da mogu utjecati na poboljšanje cjelokupne slike te dovesti do boljih uvjeta, i za njih i za učenike. Angažiranje više edukacijskih rehabilitatora, dodatni školski sati za individualan rad s djecom i mladima, edukacija nastavnika, ali nenastavnom osoblja, već broj pomoćnika u nastavi, izrada posebnog kurikuluma, izmjene zakona i propisa vezanih uz ovu temu, poticanje empatije u zajednici samo su neki od konkretnih prijedloga.

-Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za unapređenjem postojećih programa stručnog usavršavanja, kako bi se bolje odgovorilo na specifične zahtjeve i izazove s kojima se suočavaju odgojno-obrazovni djelatnici. Također, preporučuje se razvoj novih programa i inicijativa koje će podržati učitelje i nastavnike u njihovom radu, uključujući mentorstvo, radionice i seminare usmjerene na inkluziju - zaključile su na kraju istraživanja Hajduković i Hohnjec.

Za bolji sustav

Kako bi se osiguralo šire razumijevanje i primjena rezultata istraživanja, rezultati će biti predstavljeni široj javnosti na stručnim skupovima odgojno-obrazovnih djelatnika.

-Ove prezentacije će omogućiti direktan dijalog s praktičarima i stručnjacima, potičući razmjenu ideja i iskustava. Također, rezultati će biti objavljeni u medijima i stručnim časopisima kako bi se informirao što veći broj dionika uključenih u kreiranje i osmišljavanje edukacija, stručnih skupova i profesionalnih smjernica za rad odgojno-obrazovnih djelatnika. U konačnici, ovo istraživanje predstavlja važan korak prema boljem razumijevanju i poboljšanju inkluzije u obrazovanju. Pružanjem konkretnih podataka i preporuka, nadamo se da će doprinositi razvoju sustava obrazovanja koji je pravedniji, pristupačniji i podržavajući za sve učenike, bez obzira na njihove individualne potrebe i okolnosti - zaključuju autorice istraživanja koje u cijelosti možete pročitati OVDJE (https://www.stenograf.hr/2024/07/30/rezultati-istrazivanja-inkluzija-u-obrazovanju/).

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.