Savezi osoba s invaliditetom i lokalne zajednice zajedno za kvalitetniji život i veću uključivost

Suradnja između saveza osoba s invaliditetom, lokalnih i regionalnih vlasti te poslodavaca ključna je za stvaranje pristupačnijeg i uključivijeg društva. Upravo je to bila središnja poruka trećeg regionalnog sastanka, održanog 9. studenoga u Zagrebu, na kojem se razgovaralo o unapređenju položaja osoba s invaliditetom, razvoju usluga podrške i izazovima s kojima se suočavaju udruge.

Sastanak je organizirala Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) u suradnji s 13 nacionalnih saveza, a okupio je predstavnike sedam županija, 11 gradova te poslodavaca. Cilj susreta bio je razmijeniti iskustva, predstaviti primjere dobre prakse i otvoriti prostor za snažniju suradnju svih dionika koji mogu pridonijeti kvalitetnijem životu osoba s invaliditetom.

Lokalna zajednica mjesto je stvarnih promjena

Predsjednica SOIH-a Marica Mirić istaknula je kako savezi osoba s invaliditetom nisu usmjereni isključivo na upozoravanje na postojeće probleme, nego aktivno sudjeluju u pronalaženju rješenja i oblikovanju prijedloga za unapređenje sustava podrške.

Posebno je naglasila važnost suradnje s gradovima, općinama i županijama jer se upravo u lokalnim zajednicama odvija svakodnevni život osoba s invaliditetom. Dostupnost socijalnih usluga, pristupačnost javnih prostora, mogućnosti obrazovanja, zapošljavanja i sudjelovanja u društvenom životu u velikoj mjeri ovise o odlukama i aktivnostima na lokalnoj razini.

Susret je stoga bio prilika da predstavnici saveza i lokalnih vlasti predstave dosadašnje rezultate, ali i zajednički razmotre mogućnosti daljnjeg razvoja suradnje.

Primjeri dobre prakse iz hrvatskih gradova i županija

Tijekom sastanka predstavljeno je nekoliko inicijativa koje pokazuju kako se konkretnim aktivnostima mogu uklanjati prepreke i stvarati jednake mogućnosti.

Branimir Šutalo iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom predstavio je suradnju Grada Zagreba s udrugama osoba s invaliditetom, osobito u oblikovanju javnih politika i rješavanju problema prometne pristupačnosti.

Istaknuo je i novu zagrebačku Strategiju za izjednačavanje mogućnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom za razdoblje od 2027. do 2030. godine, usmjerenu na razvoj usluga podrške, poboljšanje kvalitete života te izgradnju pristupačnijeg i uključivijeg grada.

Predstavnica Grada Rijeke Jasna Grgurić Malović govorila je o aktivnostima uklanjanja fizičkih i arhitektonskih prepreka. Posebno je izdvojila projekt „Otklonimo barijere“, u okviru kojeg osobe s invaliditetom zajedno sa stručnim službama obilaze lokacije u središtu grada i prepoznaju prepreke koje otežavaju svakodnevno kretanje.

Grad Varaždin predstavio je primjer unapređenja komunikacijske pristupačnosti. Andreja Bobek istaknula je pokretanje platforme Znakovni.hr, namijenjene učenju znakovnog jezika, nastale suradnjom Grada Varaždina, Udruge gluhoslijepih Varaždinske županije i jednog roditelja.

O važnosti udruga kao ravnopravnih partnera javnim institucijama govorila je i zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek. Naglasila je da udruge osoba s invaliditetom imaju višestruku ulogu – zagovaraju prava, pružaju socijalne usluge, zapošljavaju i sudjeluju u donošenju odluka važnih za zajednicu. Posebno je istaknula njihov doprinos osiguravanju pomoćnika u nastavi djeci s teškoćama u razvoju.

Nedostatak financiranja i stručnog kadra i dalje među najvećim izazovima

Unatoč pozitivnim primjerima suradnje, sudionici sastanka upozorili su na probleme koji otežavaju dugoročan i kvalitetan rad udruga osoba s invaliditetom.

Među najvećim izazovima izdvojeni su nedostatak kontinuiranog financiranja socijalnih usluga i nedostatak stručnih djelatnika, s kojim se suočavaju udruge, ali i pojedine županije.

Takve okolnosti otežavaju planiranje i održavanje programa podrške, osobito onih koji su korisnicima potrebni svakodnevno i tijekom duljeg razdoblja.

Upravo zato naglašena je potreba za stabilnijim modelima suradnje i financiranja koji bi omogućili kontinuitet usluga, jačanje stručnih kapaciteta i veću dostupnost podrške osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima.

Poslodavci važan dio uključivog društva

Jedna od tema sastanka bila je i uloga poslodavaca u stvaranju jednakih mogućnosti.

Mirela Vrbanac iz Zračne luke Zagreb predstavila je aktivnosti usmjerene na zapošljavanje osoba s invaliditetom i prilagodbu prostora putnicima s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

Kao primjer dodatne podrške istaknula je i otvaranje senzorne sobe za djecu s teškoćama u razvoju.

Takve inicijative pokazuju da uključivost ne podrazumijeva samo formalno ispunjavanje obveza, nego i prepoznavanje različitih potreba te stvaranje uvjeta u kojima svaka osoba može ravnopravno sudjelovati u svakodnevnom životu.

Suradnja mora rezultirati konkretnim promjenama

Treći regionalni sastanak potvrdio je važnost povezivanja organizacija osoba s invaliditetom, javnih institucija i poslovnog sektora.

Razmjena iskustava i predstavljanje uspješnih inicijativa važni su koraci, no stvarni napredak ovisi o njihovoj provedbi, dostupnosti financijskih sredstava i spremnosti svih sudionika na dugoročnu suradnju.

Za osobe s invaliditetom uključivost se ne mjeri brojem održanih sastanaka, nego dostupnošću podrške, mogućnošću zapošljavanja, pristupačnošću okruženja i pravom na ravnopravno sudjelovanje u životu zajednice.

Upravo zato partnerstvo saveza, gradova, županija i poslodavaca treba biti temelj konkretnih i održivih promjena koje će se osjetiti u svakodnevnom životu osoba s invaliditetom.