Novi koraci u zaštiti prava osoba s invaliditetom   Razgovor s pravobraniteljem za osobe s invaliditetom Darijem Jurišićem

Novi koraci u zaštiti prava osoba s invaliditetom 

Razgovor s pravobraniteljem za osobe s invaliditetom Darijem Jurišićem

 U sklopu dvodnevnog Kampa u Tuheljskim Toplicama pod nazivom „Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za osobe s intelektualnim teškoćama“, razgovarali smo s pravobraniteljem za osobe s invaliditetom Darijem Jurišićem koji nam otkriva prioritete i izazove u zaštiti prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

„Naša misija je biti poveznica između osoba s invaliditetom, civilnog društva i institucija koje mogu sustavno rješavati probleme osoba s invaliditetom te pridonijeti većoj kvaliteti življenja osoba s invaliditetom koristeći najnovija saznanja i postignuća i u svjetlu najboljih praksi, a kroz suradnju svih tijela koja rade na zaštiti i promicanju prava i interesa osoba s invaliditetom. Uključivanje osoba s invaliditetom u društveni život nije samo pitanje pravde, već i temeljnog dostojanstva svakog pojedinca.“- na početku objašnjava Jurišić

Institucija koja štiti prava

Institucija Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, osnovana je 2008. godine, od tada kontinuirano štiti, prati i promiče prava i interese osoba s invaliditetom oslanjajući se na Ustav Republike Hrvatske, međunarodne ugovore, prije svega Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i nacionalne zakone.

Jurišić objašnjava -„Naša uloga je višestruka – od razmatranja pojedinačnih pritužbi, preko suradnje s državnim institucijama, do aktivnog sudjelovanja u kreiranju javnih politika koje se tiču osoba s invaliditetom. Naš središnji ured u Zagrebu i područni uredi u Osijeku, Splitu i Rijeci osiguravaju našu stručnost i prisustvo na terenu, a sva naša postupanja su bez troškova za korisnike.“

Stanje u Republici Hrvatskoj

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj danas živi oko 657.791 osoba s invaliditetom koji čine oko 17% od ukupnog stanovništva. Prema udjelu osoba s invaliditetom u stanovništvu Hrvatska se ne razlikuje od drugih europskih država i država članica Europske unije. Zahvaljujući Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Republika Hrvatska je jedna od rijetkih država koja ima ovako detaljne podatke prikupljene u Registru osoba s invaliditetom u kojem su sve osobe koje su tijekom života ostvarile i ostvaruju neko pravo na temelju invaliditeta. Osoba s intelektualnim teškoćama u ovom trenutku u Hrvatskoj je oko 32.522. “Ovi brojevi nas podsjećaju na važnost kontinuirane borbe protiv diskriminacije i potrebe za prilagođenim socijalnim uslugama i razvijanje usluge u zajednici”-  kaže Jurišić.

Prioriteti postupanja

Glavni ciljevi naših postupanja usmjereni su na unapređenje zakonske zaštite, povećanje pristupačnosti javnih prostora te poticanje aktivne participacije osoba s invaliditetom u svim segmentima društvenog života. Jurišić naglašava:

„Osobe s intelektualnim teškoćama posebno su ranjiva skupina. Stoga moramo kontinuirano raditi na osiguravanju pristupačnijeg obrazovanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite za njih. Uz zakonske mjere, surađujemo s organizacijama civilnog društva, kao i svim nadležnim institucijama, jer vjerujemo – da zajedno možemo puno više.“ – nastavlja

Izazovi i perspektive
Koje su trenutno najveće prepreke s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom?

„Iako je zakonski okvir dobro razvijen, u praksi se i dalje susrećemo s nedostatkom adekvatnih socijalnih usluga, nepristupačnošću javnih prostora te preprekama u zapošljavanju. Važno je kontinuirano educirati društvo i uspostavljati mostove između institucija i građana. Samo zajedničkim snagama možemo postići stvarnu inkluziju.“ – naglašava Jurišić

Suradnja s civilnim društvom

Naša institucija aktivno surađuje s velikim brojem organizacija, saveza, udruga i inicijativa diljem Hrvatske, koje su u svom radu i djelovanju posvećene osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima i zaštiti ljudskih prava.

„Ove organizacije civilnog društva igraju ključnu ulogu u osnaživanju pojedinaca i u promicanju prava. Njihovo iskustvo i predanost u radu pomažu nam u kreiranju učinkovitijih politika i implementaciji mjera na terenu,“ ističe Jurišić.

Zanimljivo je, kaže – „Udruge danas lakše dolaze do projekata i potrebnih financijskih sredstava kojima i zapošljavaju i provode svoje aktivnosti, no moramo priznati kako zbog toga primjećujemo izostanak njihovog zagovaranja tema i prava koje su važne za poboljšavanje kvalitete života brojnih osoba s invaliditetom.“

 Darijo Jurišić, kao jedan od glasova osoba s invaliditetom, jasno poručuje:

„Svakim danom radimo na tome da Hrvatska postane društvo u kojem nema mjesta diskriminaciji, već gdje svatko ima pravo na dostojanstven život, punu participaciju i jednake prilike. Naša poruka je jasna – prava osoba s invaliditetom moraju biti zaštićena i promicana, a inkluzija mora biti temelj našeg društva. Intelektualne teškoće za svaku osobu predstavljaju rezultat tri ključna elementa: sposobnosti osobe, očekivanja okoline i funkcioniranja. Uspješnost prilagodbe svake osobe s intelektualnim teškoćama u obitelji i široj zajednici ovisi o težini samog oštećenja i pravovremenog obuhvaćanja stručnim tretmanom, ali i spremnosti okoline da ih prihvati i omogući im što bolje uvjete za život. Poboljšanju životnog standarda i pružanju mogućnosti za aktivno uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama znatno pridonose organizacije civilnog društva, stvarajući svojim postojanjem i radom pozitivne predodžbe u javnosti o osobama i njihovim potrebama.“