Svjetski dan radne terapije 2026.

Svjetski dan radne terapije 2026.: Sudjelovanje je pravo, a samostalnost temelj dostojanstvenog života

Svjetski dan radne terapije, koji se obilježava 27. listopada, ove godine donosi snažnu poruku „Participacija je važna”. Uz međunarodno obilježavanje, 2026. godina donosi i značajne promjene za radne terapeute u Hrvatskoj, uključujući prijedlog novog zakonskog okvira i osnivanje samostalne strukovne komore. O važnosti radne terapije, osobito za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama, za portal Autorizirano.hr govorila je radna terapeutkinja Maja Uhlir Bosorić, ističući važnost individualiziranog pristupa, razvoja svakodnevnih vještina i suradnje s obiteljima.

Radna terapija jedna je od zdravstvenih profesija čiji se rezultati najjasnije prepoznaju u svakodnevnom životu. Njezin cilj nije samo razvoj ili očuvanje pojedinih sposobnosti, nego omogućavanje osobi da što samostalnije sudjeluje u aktivnostima koje su joj važne.

Za osobe s intelektualnim teškoćama to može značiti samostalnije odijevanje, pripremu jednostavnog obroka, održavanje osobne higijene, korištenje novca, komunikaciju s okolinom ili sudjelovanje u radnim i društvenim aktivnostima.

Upravo zato ovogodišnja tema Svjetskog dana radne terapije, „Participation Matters”, odnosno „Participacija je važna”, stavlja naglasak na pravo svakog pojedinca da bude aktivan sudionik vlastitog života.

Godina važnih promjena za radne terapeute u Hrvatskoj

Godina 2026. posebno je značajna za profesionalni razvoj radne terapije u Hrvatskoj.

Vlada Republike Hrvatske 9. listopada uputila je u saborsku proceduru Prijedlog zakona o djelatnostima u zdravstvu, kojim se predviđa osnivanje samostalne Hrvatske komore radnih terapeuta.

Takva bi promjena omogućila snažnije samostalno profesionalno zastupanje struke, razvoj stručnih standarda i jasnije definiranje njezine uloge u zdravstvenom i drugim sustavima.

Posebno je važno prepoznavanje radne terapije u različitim okruženjima, od zdravstvenih ustanova do sustava socijalne skrbi, obrazovanja i podrške životu u zajednici.

Za osobe s intelektualnim teškoćama to je osobito značajno jer potreba za stručnom podrškom ne prestaje završetkom školovanja. Odrasle osobe također trebaju mogućnost razvijanja novih sposobnosti, održavanja stečenih vještina i prilagodbe životnim promjenama.

Ipak, važno je naglasiti da je riječ o zakonskom prijedlogu, a ne o već usvojenim promjenama.

Maja Uhlir Bosorić: Cilj je veća samostalnost u svakodnevnom životu

Koliko je radna terapija važna za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama, za portal Autorizirano.hr ranije je pojasnila radna terapeutkinja Maja Uhlir Bosorić, bacc. therap. occup., koja u svojem stručnom radu pruža podršku osobama s različitim mentalnim i kombiniranim teškoćama.

Govoreći o temeljnim ciljevima radne terapije, istaknula je:

„Radna terapija uvelike pomaže osobama s intelektualnim teškoćama da postignu veću samostalnost u svakodnevnom životu.”

Kako je objasnila, terapijski postupci usmjereni su na jačanje kognitivnih sposobnosti i razvoj praktičnih vještina, uz prilagodbu individualnim potrebama i specifičnostima svake osobe.

Takav pristup posebno je važan jer osobe s intelektualnim teškoćama nemaju jednake sposobnosti, potrebe ni interese. Uspješna terapija zato mora polaziti od pojedinca, njegovih mogućnosti i stvarnih životnih okolnosti.

Za jednu osobu velik napredak može predstavljati samostalno zakopčavanje gumba, za drugu priprema doručka, a za treću mogućnost sudjelovanja u zajedničkoj aktivnosti ili donošenja vlastite odluke.

Svaki takav pomak pridonosi osjećaju osobne vrijednosti, sigurnosti i samopouzdanja.

Individualizirani pristup temelj je kvalitetne podrške

U radnoj terapiji osobito je važna procjena sposobnosti i potreba korisnika prije određivanja terapijskih ciljeva.

Maja Uhlir Bosorić u ranijem razgovoru za Autorizirano.hr objasnila je kako terapijski proces obuhvaća procjenu, provođenje terapije i evaluaciju rezultata.

Takav način rada omogućuje stručnjacima da prate napredak, prilagođavaju postupke i utvrđuju koliko su stečene vještine primjenjive u svakodnevnom životu.

Radna terapija pritom nije ograničena na prostor terapijske sobe. Njezina se vrijednost očituje upravo u prijenosu naučenih vještina u stvarne životne situacije.

Primjerice, vježbanje fine motorike može se povezati s pripremom hrane, korištenjem pribora za jelo, odijevanjem ili izradom uporabnih predmeta.

Na taj način terapijski ciljevi dobivaju praktičnu vrijednost, a osoba razvija sposobnosti koje mogu pridonijeti većoj samostalnosti.

Obitelj i stručnjaci moraju djelovati zajedno

Jedan od važnih čimbenika uspješne radne terapije jest suradnja s obitelji, skrbnicima i drugim stručnjacima.

Maja Uhlir Bosorić posebno je naglasila:

„Suradnja s roditeljima i skrbnicima je izuzetno važna.”

Roditelji i članovi obitelji često prvi prepoznaju promjene u svakodnevnom funkcioniranju osobe. Njihove informacije mogu biti dragocjene pri planiranju terapijskih aktivnosti i procjeni postignutih rezultata.

Jednako je važno da se vještine usvojene tijekom terapije, kada je to moguće, nastave primjenjivati i u obiteljskom okruženju.

Ako osoba tijekom terapije razvija motoričke sposobnosti, slične aktivnosti mogu se prilagoditi svakodnevnim zadacima kod kuće. Ako se radi na komunikacijskim i socijalnim vještinama, potrebno je stvarati prilike za njihovu primjenu u stvarnim odnosima i situacijama.

U ustanovama i organiziranim oblicima podrške takve se aktivnosti provode u suradnji stručnog tima, prema individualnim potrebama korisnika.

Posebna važnost radne terapije u udrugama osoba s intelektualnim teškoćama

Udruge osoba s intelektualnim teškoćama, poludnevni i dnevni boravci te drugi oblici podrške u zajednici imaju važnu ulogu u očuvanju i razvijanju svakodnevnih vještina.

Radnoterapijski pristup u takvim programima može obuhvaćati kreativne, praktične, socijalne i druge aktivnosti koje pridonose funkcionalnosti i kvaliteti života.

Priprema jednostavnih obroka, održavanje osobnog prostora, vrtlarstvo, rukotvorine, organizacija slobodnog vremena i sudjelovanje u zajedničkim zadacima nisu samo načini ispunjavanja vremena.

Kada su stručno planirane i prilagođene potrebama korisnika, takve aktivnosti mogu poticati koordinaciju, koncentraciju, komunikaciju, odgovornost, samopouzdanje i osjećaj pripadnosti.

Posebno je važno omogućiti odraslim osobama s intelektualnim teškoćama nastavak razvoja sposobnosti i nakon završetka formalnog obrazovanja.

Podrška treba pratiti osobu tijekom različitih životnih razdoblja, uključujući zapošljavanje, stanovanje, društveno uključivanje i starenje.

Radna terapija važna je i za deinstitucionalizaciju

Razvoj usluga u zajednici i proces deinstitucionalizacije dodatno naglašavaju potrebu za stručnom podrškom koja osobama s invaliditetom omogućuje što kvalitetniji život izvan institucionalnog okruženja.

Samostalno ili organizirano stanovanje uz podršku zahtijeva mnogo više od osiguravanja stambenog prostora.

Potrebno je razvijati i održavati vještine potrebne za svakodnevno funkcioniranje, donošenje odluka, organizaciju vremena, brigu o sebi i sudjelovanje u životu lokalne zajednice.

Radni terapeuti u takvim procesima mogu imati važnu ulogu kroz procjenu sposobnosti, prilagodbu okruženja, razvoj funkcionalnih vještina i savjetovanje osoba koje pružaju podršku.

Pritom samostalnost ne znači da osoba sve mora obavljati bez pomoći drugih. Ona podrazumijeva mogućnost izbora, aktivnog sudjelovanja i korištenja podrške koja odgovara individualnim potrebama.

Hrvatska obilježava Svjetski dan radne terapije 2026.

Ovogodišnje obilježavanje uključuje i stručne te edukativne aktivnosti u Hrvatskoj.

Strukovni razred za djelatnost radne terapije Hrvatske komore zdravstvenih radnika organizirao je interaktivni kviz o radnoj terapiji za 27. listopada 2026. godine, s ciljem razmjene znanja i podizanja svijesti o važnosti profesije.

Istoga dana Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice najavila je Dan otvorenih vrata radne terapije, tijekom kojeg se zainteresirani mogu upoznati s terapijskim pristupima, tehnologijama i svakodnevnim radom stručnjaka.

Takve aktivnosti pridonose boljem razumijevanju profesije čija je uloga važna u rehabilitaciji, očuvanju zdravlja i uključivanju osoba različitih sposobnosti u društvo.

Više od 680 tisuća radnih terapeuta obuhvaćeno međunarodnim istraživanjem

Svjetski dan radne terapije prvi je put obilježen 2010. godine na inicijativu Svjetske federacije radnih terapeuta (WFOT).

Prema međunarodnom istraživanju ljudskih resursa iz 2024. godine, evidentirano je više od 680 tisuća radnih terapeuta u 102 obuhvaćene stručne organizacije.

U Hrvatskoj je, prema podacima registra Hrvatske komore zdravstvenih radnika iz rujna 2024., bilo 776 prvostupnika radne terapije s odobrenjem za samostalan rad. Taj broj ne predstavlja nužno broj aktivno zaposlenih radnih terapeuta niti aktualno stanje za 2026. godinu.

Podaci pokazuju važnost daljnjeg razvoja profesije, stručnog obrazovanja i dostupnosti radnoterapijskih usluga.

Participacija je važna, jer svatko ima pravo sudjelovati

Ovogodišnja međunarodna poruka podsjeća da kvaliteta života nije određena samo zdravstvenim stanjem ili razinom funkcionalnih sposobnosti.

Jednako je važno ima li osoba mogućnost sudjelovati u svakodnevnim aktivnostima, razvijati osobne interese, održavati odnose, donositi odluke i osjećati se prihvaćenom u zajednici.

Za osobe s intelektualnim teškoćama to znači stvaranje uvjeta u kojima njihove sposobnosti neće biti zanemarene, njihove odluke neće biti unaprijed isključene, a potrebna podrška neće ovisiti isključivo o mogućnostima obitelji.

Radna terapija svojim individualiziranim pristupom pridonosi upravo takvom razumijevanju samostalnosti i društvenog uključivanja.

Svjetski dan radne terapije stoga nije samo dan jedne zdravstvene profesije. To je podsjetnik na važnost stručne podrške, jednakih mogućnosti i prava svake osobe na aktivan i dostojanstven život.

Jer ono što drugima izgleda kao malen svakodnevni korak, za nekoga može predstavljati veliko životno postignuće.

Cilj nije da svi ljudi mogu raditi iste stvari, nego da svaka osoba dobije priliku sudjelovati u aktivnostima koje su joj važne, na način koji joj je dostupan.

*Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.