Nacionalni dan osoba s intelektualnim teškoćama

Odluka o proglašenju Nacionalnog dana osoba s intelektualnim teškoćama donesena je na sjednici Hrvatskog sabora 2017. godine, a obilježava se i ove godine 16. svibnja. Cilj svih aktivnosti koje se organiziraju na taj dan je senzibiliziranje javnosti na prava i mogućnosti osoba s intelektualnim teškoćama kako bi se pokazalo da su i one ravnopravni članovi zajednice u kojoj žive. U Hrvatskoj djeluju 32 udruge osoba s intelektualnim teškoćama, njihova zadaća je doprinijeti zaštiti prava osoba s intelektualnim teškoćama i kvaliteti života njihovih obitelji te razvoju održive mreže dostupnih socijalnih usluga u mjestima u kojima djeluju. Hrvatski savez udruga osoba s intelektualnim teškoćama najveća je mreža udruga za osobe s intelektualnim teškoćama i njihove obitelji, koja djeluje putem utjecaja na proces donošenja novih zakona te sukreiranja socijalno uključivog društva u kojem je svaki član jednako vrijedan i zaslužuje dostojanstvo.

Prema suvremenim spoznajama i pristupu Svjetske zdravstvene organizacije i na temelju podataka Američkog saveza za mentalnu retardaciju, intelektualne teškoće se određuju kao „Značajno ograničenje u ukupnom životu pojedinca, karakterizirano bitnim ispodprosječnim intelektualnim funkcioniranjem, koje je istodobno povezano sa smanjenom razinom u dvije ili više adaptivnih vještina.“ Područja adaptivnih vještina su: briga o sebi, komunikacija, socijalne vještine, stanovanje, zdravlje i sigurnost, samousmjeravanje, funkcionalna akademska znanja, slobodno vrijeme i rad. Smatraju se dinamičkim i razvojnim određenjem, znatno je otežano uključivanje u društveni život, povezano je sa zaustavljanjem ili nedovršenim razvojem intelektualnog funkcioniranja, utvrđuju se prije 18. godine života. Uspjeh pojedine osobe prema starosnoj dobi ovisi o stupnju intelektualne teškoće pa je tako to u ranoj dobi senzomotorički razvoj, u školskoj dobi uspjeh u učenju dok je u odrasloj dobi stupanj gospodarske neovisnosti, odnosno mogućnost zapošljavanja uz podršku. Intelektualne teškoće su za svaku osobu rezultat triju ključnih elemenata: sposobnosti osobe, očekivanja njezine okoline i funkcioniranja. Uspješnost prilagodbe osoba s intelektualnim teškoćama u obitelji i široj zajednici s jedne strane ovisi o težini samog oštećenja i pravovremenom obuhvaćanju stručnim tretmanom, dok s druge strane ovisi o spremnosti okoline da ih prihvati kao takve i omogući im što bolje uvjete za život i rad. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10) intelektualne teškoće dijelimo na lake, umjerene, teže i teške intelektualne teškoće. Heterogene su etiologije (biološki, socijalni, kombinirani čimbenici). Predisponirajući čimbenici su nasljednost, rana oštećenja u embrionalnom razvoju, problemi u trudnoći i perinatalne smetnje, opće zdravstveno stanje u dojenačkoj dobi te vanjski faktori. Međutim, jasnu etiologiju ne može se utvrditi kod 30 do 40% osoba s intelektualnim teškoćama. Prevalencija intelektualnih teškoća u općoj populaciji iznosi oko 3%. Prema podacima Registra za osobe s invaliditetom HZJZ-a prema težini invaliditeta, odnosno težini oštećenja funkcionalne sposobnosti, u Hrvatskoj živi gotovo 30.000 osoba s intelektualnim teškoćama. Udio osoba s intelektualnim oštećenjima u ukupnoj broju osoba s invaliditetom u Hrvatskoj je 4,93%, podatak iz 2021.

Brojni čimbenici utječu na prevalenciju intelektualnih teškoća, kao što su rana dijagnostika, kontrola trudnica, korištenje lijekova, socijalnih uvjeta, stupanj zdravstvene svijesti, organizacija zdravstvene službe. Također je važna i razina podrške osobama s intelektualnim poteškoćama, ovisno o stupnju ne/samostalnog funkcioniranja osobe koje zahtijevaju povremenu podršku, neki ili više oblika habilitacije uz povremeni ili svakodnevni pojačan nadzor stručnjaka, ograničenu podršku – kontinuiranu u određenim aktivnostima na dnevnoj bazi ili intenzivnu podršku tijekom cijelog dana za različite svakodnevne aktivnosti, odnosno svakodnevnu habilitaciju i njegu. U poboljšanju životnog standarda i pružanju mogućnosti za aktivno uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama znatno pridonose organizacije civilnog društva, stvarajući pozitivnu predodžbu u javnosti o osobama i njihovim potrebama i time promiču njihovo uključivanje u život zajednice. Posebna važnost pridaje se udrugama osoba s intelektualnim teškoćama, koje trebaju biti istinski partner vlasti tijekom cijelog procesa – od kreiranja i realizacije programa pa sve do evaluacije provedenih mjera i aktivnosti.

Više informacija možete pronaći:

HRVATSKI SAVEZ UDRUGA OSOBA S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA

Ilica 113
10 000 Zagreb

Telefon: 01 3773 105
Fax: 01 5573 318
Mobitel: 095 3058 445
e-mail: savezosit@savezosit.hr

GALERIJA FOTOGRAFIJA