Mentalno zdravlje temelj je dobrobiti i društvene povezanosti

Mentalno zdravlje temelj je dobrobiti i društvene povezanosti

Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se svake godine obilježava 10. listopada, podsjetnik je na važnost brige o psihološkoj ravnoteži i dobrobiti svakog pojedinca. Ovogodišnje obilježavanje ponovno naglašava da mentalno zdravlje nije privilegij, nego pravo - i da ulaganje u sustave podrške, prevencije i destigmatizacije doprinosi zdravijem društvu u cjelini.

Mentalno zdravlje obuhvaća emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje. Ono utječe na način kako razmišljamo, osjećamo i ponašamo se, ali i na to kako se nosimo sa stresom, donosimo odluke i gradimo odnose. Stručnjaci ističu da je ono temelj cjelokupnog zdravlja, jednako važno kao i tjelesno, no u praksi se često zanemaruje - sve dok problemi ne postanu vidljivi i ozbiljni. 

Porast potreba i novi izazovi

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u posljednjem desetljeću bilježi se stalni porast poremećaja mentalnog zdravlja, osobito među mladima i osobama koje žive u socioekonomski zahtjevnim uvjetima.
Anksioznost, depresija i stresni poremećaji ubrajaju se među najčešće dijagnosticirane poteškoće, a zabrinjava podatak da je - prema izvješću koje objavljuje HRT-a „Mentalno zdravlje u fokusu“ (2025.) - u Hrvatskoj zabilježen porast od oko 40 % u broju djece upućenih psihijatrima i kliničkim psiholozima u posljednjih šest godina.

Ovi trendovi jasno pokazuju da su mladi sve ranjivija skupina te da je potrebno jačati sustave rane intervencije, prevencije i podrške u školama i zajednicama. Upravo u tom smjeru ide Akcijski plan za zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici (2025-2027), koji je izradio Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske.

Plan naglašava važnost razvoja dostupnih, lokalnih i međusektorskih usluga, uključujući mobilne timove i jačanje kapaciteta primarne zdravstvene zaštite. U dokumentu se procjenjuje da mentalni poremećaji čine oko 6 % ukupnog bolničkog pobola, a gotovo 20 % svih dana bolničkog liječenja odnosi se na osobe s dijagnozama iz područja mentalnog zdravlja.
Takvi podaci potvrđuju da mentalno zdravlje nije samo osobno, nego i javnozdravstveno pitanje koje zahtijeva koordiniranu i trajnu pažnju sustava. 

Uloga udruga ogromna

U Hrvatskoj djeluje niz udruga osoba s intelektualnim teškoćama, mentalnim smetnjama ili psihosocijalnim poteškoćama, koje svojim kontinuiranim radom doprinose očuvanju mentalnog zdravlja kroz stručne programe i svakodnevne aktivnosti.

Takve organizacije provode radno-terapijske, edukativne i kreativne radionice, čime korisnicima omogućuju osjećaj uključenosti, samostalnosti i svrhovitosti. Upravo ti aspekti dokazano djeluju na poboljšanje mentalnog zdravlja, potiču socijalne vještine, jačaju samopouzdanje i smanjuju osjećaj izoliranosti.

Kroz svoj angažman, udruge ne samo da pružaju psihosocijalnu podršku, već i djeluju na prevenciji mentalnih poteškoća, educiraju javnost, potiču razumijevanje i ruše predrasude o osobama koje se bore s mentalnim izazovima.

Njihov rad pokazuje da briga o mentalnom zdravlju ne počinje u bolnici, već u zajednici kroz svakodnevne aktivnosti, odnose i podršku. 

Zajedno za zdravije društvo

Porast mentalnih poteškoća, osobito među mladima, jasno ukazuje da je vrijeme za sustavnu i sveobuhvatnu reakciju. Ulaganje u programe podrške, jačanje mreže stručnjaka i osnaživanje udruga civilnog društva ključni su koraci prema društvu koje brine, razumije i uključuje.

Jer, kako stoji i u novom Akcijskom planu Ministarstva zdravstva - mentalno zdravlje mora postati zajednička odgovornost svih nas.

Destigmatizacija je jedan od ključeva društvenog napretka

Iako je u posljednjih nekoliko godina napravljen napredak u javnom govoru o mentalnom zdravlju, stigmatizacija i dalje predstavlja prepreku mnogima koji trebaju pomoć.
Razbijanje tišine, otvoren razgovor i prihvaćanje različitosti ključni su koraci prema društvu koje prepoznaje da mentalno zdravlje nije slabost, nego odgovornost, prije svega, prema sebi ali i prema drugima.

Put prema boljem sutra

Briga o mentalnom zdravlju nije jednokratan čin, već proces koji zahtijeva sustavnu podršku. Počevši od obrazovnog sustava i zdravstvenih institucija, do lokalnih zajednica i udruga.
U tom smislu, rad organizacija koje svakodnevno ulažu trud, znanje i empatiju u očuvanje mentalnog zdravlja predstavlja primjer dobre prakse i humanosti na djelu.

Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja stoga nije samo simboličan čin, već poziv na trajnu suradnju, razumijevanje i ulaganje u ljudsku dobrobit. Jer, kako naglašavaju stručnjaci:

“Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja - i nema napretka bez zajednice koja brine o svojim članovima.”

izvor vizala freepik.com