Mentalno zdravlje roditelja-njegovatelja

Mentalno zdravlje roditelja-njegovatelja

U Hrvatskoj je više od 7000 roditelja njegovatelja koji skrbe o djeci s teškoćama u razvoju ili odraslima s invaliditetom, što je za tri tisuće više nego prije tri godine. Oni upozoravaju kako je to status bez sigurnosti i odgovarajuće podrške, a rad je cjelodnevan, iscrpljujući i bez predaha. Prema podacima Ministarstva obitelji i socijalne politike,  u travnju 2025. godine 7009 osoba koristilo je pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, od čega su 6067 bili roditelji, a u travnju 2022. godine status je koristilo 4294 roditelja, što predstavlja porast od čak 41,2 posto.

Mogu li pomoći ili odmoći nove tehnologije

Roditelji koji svakodnevno skrbe o djeci s teškoćama u razvoju ili kroničnim bolestima često se suočavaju s ogromnim emocionalnim i fizičkim opterećenjem. Njihova uloga, premda ispunjena ljubavlju i posvećenošću, nerijetko dovodi do iscrpljenosti, anksioznosti i osjećaja izoliranosti. U nedostatku sustavne podrške, mnogi roditelji-njegovatelji traže nove načine kako sačuvati vlastito mentalno zdravlje.

Tehnologija u službi podrške, je li to realno?

Kako navodi istraživanje objavljeno na arXiv.org (2024.), znanstvenici iz Sjedinjenih Američkih Država su testirali upotrebu razgovornih chatbotova temeljenih na velikim jezičkim modelima (LLM-ovima) kao alata podrške obiteljskim njegovateljima, odnosno osobama koje se brinu za člana obitelji s posebnim potrebama, kroničnom bolešću ili invaliditetom.

Veliki jezični modeli (Large Language Models, LLM-ovi) su napredni sustavi umjetne inteligencije, poput GPT-5 i sličnih, koji “uče” iz ogromnih količina tekstova kako bi razumjeli i stvarali jezik koji zvuči prirodno. U ovom istraživanju, stručnjaci su razvili AI chatbot koji je razgovarao s roditeljima-njegovateljima s ciljem da im pomogne prepoznati probleme, pronaći moguće strategije rješavanja i pružiti emocionalnu podršku u trenucima stresa.

Chatbot je bio programiran da koristi pristupe iz terapije rješavanja problema (Problem-Solving Therapy) i motivacijskog intervjua (Motivational Interviewing) — dvaju metoda koje potiču osobe da razmisle o svojim osjećajima i pronađu vlastitu unutarnju snagu za nošenje sa svakodnevnim izazovima.
Primjerice, AI bi postavljao nenametljiva, poticajna pitanja poput: “Čini se da vam je jako teško — što mislite da bi vam danas moglo barem malo olakšati situaciju?”

Prema istraživanju, većina sudionika navela je da im je takav oblik podrške pomogao verbalizirati osjećaje, osjetiti manje usamljenosti i povećati doživljaj razumijevanja, osobito u trenucima kada profesionalna pomoć nije bila dostupna.

Autori ističu da takvi AI alati ne mogu zamijeniti psihoterapeute, ali mogu dopuniti postojeće oblike podrške, osobito za roditelje u udaljenim područjima ili one koji teško dolaze do stručnjaka.

Prednosti i ograničenja

Prednost ovakvih digitalnih rješenja jest stalna dostupnost jer roditelj može razgovarati s chatbotom u bilo koje doba dana, bez osjećaja stigme ili srama. Osim toga, modeli već mogu donekle prepoznati emocionalni ton poruke i odgovoriti suosjećajnije nego ranije verzije tehnologije.

Ipak, kako navodi isto istraživanje, postoje i ozbiljna ograničenja: privatnost podataka, mogućnost netočnih ili preopćenitih savjeta te nedostatak stvarne empatije koju pruža živi čovjek. Zbog toga autori naglašavaju da je nužno razvijati takve sustave uz strogi etički nadzor i jasnu napomenu korisnicima da se radi o AI alatu, a ne profesionalnom terapeutu.

Primjena u hrvatskom kontekstu

U Hrvatskoj, roditelji-njegovatelji i dalje se najčešće oslanjaju na udruge, grupe podrške i psihološku pomoć unutar zdravstvenog sustava. No, duga čekanja i nedostatak stručnjaka često ih ostavljaju bez pravovremene pomoći.
U tom smislu, digitalni alati poput onih opisanih u istraživanju mogli bi povećati dostupnost emocionalne podrške, pod uvjetom da se razvijaju u skladu s hrvatskim zakonodavstvom o zaštiti osobnih podataka (GDPR) i u suradnji s relevantnim stručnjacima.

Umjetna inteligencija kao podrška?!

Roditelji-njegovatelji svakodnevno nose teret koji je često nevidljiv društvu. Istraživanja, poput onog objavljenog na arXiv.org (2024.), pokazuju da tehnologija može postati dodatni alat u očuvanju njihovog mentalnog zdravlja, no važno je naglasiti nikako ne kao zamjena, već kao podrška.
Ključno je, međutim, da svaka inovacija u ovom području bude etična, stručno vođena i usmjerena na stvarne potrebe roditelja-njegovatelja.