Imaju li roditelji pravo na odmor, odmor od skrbi?!

Imaju li roditelji pravo na odmor, odmor od skrbi?!

Roditelji koji skrbe o osobama s intelektualnim teškoćama često nose teret svakodnevne potpune odgovornosti, uglavnom bez godišnjeg odmora, dopusta ili predaha. Udruga i socijalne institucije u Hrvatskoj sve se više okreću modelu podrške temeljenom na strukturnim uslugama koje povezuju stručne timove s osobama s teškoćama i njihovim obiteljima.

Uloge udruga i stručnog osoblja

Udruga osoba s intelektualnim teškoćama okuplja korisnike, ali i njihove roditelje, upravo tu je roditeljska perspektiva ključna. Stručno osoblje poput defektologa, psihologa, rehabilitacijskog edukatora, radnih terapeuta i socijalnih radnika omogućuje kvalitetnu podršku, kroz edukacije, radno-terapijske aktivnosti i savjetovanja. Osoba s intelektualnim teškoćama uključuje se u strukturirane aktivnosti, dok roditelji dobivaju prostora za osobni razvoj i odmor.

Neke udruge organizirale su specijalizirane programe pomoći roditeljima‑njegovateljima.

Projekt Odmor od skrbi

Riječ je o pilot‑projektu financiranom iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), koji omogućuje privremenu stručnu skrb o osobi s teškoćama dok roditelj može imati zasluženi predah. Uključeni su mobilni stručni timovi - socijalni radnik, psiholog, rehabilitator i asistent - koji provode aktivnosti kod korisnika ili u centru kao i u udrugama.

Tako, primjerice Udruga „Latice“ koja provodi projekt Timeout za roditelje (vrijednost oko 139.790 €) od travnja 2025. do listopada 2026., osiguravajući strukturirane aktivnosti, radionice i rekreaciju za osobe s intelektualnim teškoćama, dok roditelji mogu imati slobodno vrijeme, kao i Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije realizira projekt I nama je potreban odmor s financiranjem oko 148.960 € za 28 korisnika-roditelja njegovatelja

Glavne koristi uključuju smanjenje stresa i očuvanje mentalnog zdravlja roditelja, prevenciju depresije i poboljšanje fizičkog zdravlja ali i jačanje obiteljskih odnosa, razvoj samostalnosti osoba o kojima se skrbi te socijalizacija korisnika.

Roditelji koji skrbe o osobama s intelektualnim teškoćama često se nalaze u situaciji u kojoj su njihove potrebe potpuno podređene svakodnevnim obvezama brige. No, zahvaljujući kvalitetnoj suradnji s udrugama koje zapošljavaju stručno osoblje, roditelji i sami mogu pronaći prostor za kvalitetno provođenje vremena - i sa svojim djetetom, i za sebe.

Uključivanje u aktivnosti koje organiziraju udruge posebno je dragocjeno. Riječ je o strukturiranim programima koji obuhvaćaju kreativne i sportske radionice, radnu terapiju, druženja i edukacije. Te aktivnosti nisu korisne samo osobama s intelektualnim teškoćama - one pružaju roditeljima priliku da se uključe, bolje razumiju potrebe svog djeteta i razviju osjećaj pripadnosti zajednici. Kroz ovakve sadržaje potiče se socijalna interakcija i osnažuju kapaciteti cijele obitelji.

Dio svakodnevnog života može se dodatno obogatiti aktivnostima kod kuće i u lokalnoj zajednici. U dogovoru sa stručnjacima - poput edukacijskih rehabilitatora ili radnih terapeuta - roditelji mogu kreirati individualizirane rutine koje uključuju jednostavne, ali važne aktivnosti: čitanje, igre u prostoru, slušanje glazbe, lagane šetnje, senzorne igre ili izlete u prirodu. Kroz ove rutine stvara se osjećaj sigurnosti i stabilnosti, a osoba s teškoćama razvija vještine potrebne za veću samostalnost.

Uz to, udruge često organiziraju i radionice posebno usmjerene na roditelje. Održavaju se predavanja o suočavanju sa stresom, grupne terapije, edukacije o pravima i mogućnostima, kao i susreti za međusobnu razmjenu iskustava. Takva psihosocijalna podrška ne samo da osnažuje roditelje u ulozi njegovatelja, već im omogućuje da dugoročno očuvaju vlastito mentalno zdravlje.

Konačno, kroz sudjelovanje u projektu Odmor od skrbi, roditelji dobivaju prostor i vrijeme za sebe. Mobilni tim dolazi na kućnu adresu ili se osoba privremeno uključuje u dnevne ili višednevne aktivnosti izvan doma - što roditelju omogućuje nekoliko sati, dana, pa čak i tjedana predaha. U tom vremenu roditelj može bez osjećaja krivnje ponovno otkriti vlastite interese, popiti kavu s prijateljima, posvetiti se hobiju ili jednostavno prošetati u miru. Ključ je u ravnoteži - skrbi za drugoga, ali i skrbi za sebe. Tek tada je dugoročna briga moguća i održiva.

Udruge koja okupljaju osobe s intelektualnim teškoćama te osiguravaju stručno osoblje ne samo da osnažuju korisnike kroz integraciju i razvoj, već ključnim čini i podrška roditeljima‑njegovateljima. Zahvaljujući projektima poput „Odmor od skrbi“, roditelji dobivaju prijeko potreban predah, psihosocijalnu skrb i vrijeme za sebe uz pouzdanu stručnu brigu o svojoj obitelji. Planiranje slobodnog vremena u suradnji s udrugom i stručnim timom omogućuje balans između brige, obitelji i osobnog razvoja.

*Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.