Ilijana kao primjer dobre prakse, zaposlena u udruzi OSIT Bjelovar

 Ilijana kao primjer dobre prakse, zaposlena u udruzi OSIT Bjelovar 

Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Bjelovar napravila je važan iskorak u području socijalne uključenosti zapošljavanjem svoje radno sposobne korisnice Ilijane Mišić. Potpisivanjem ugovora o radu u prostorijama udruge, Ilijana je postala primjer kako inkluzija na tržištu rada nije samo moguća, već i nužna za izgradnju pravednijeg i solidarnijeg društva.

Zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama ima višestruki značaj. Za same osobe ono znači razvoj osobnog dostojanstva, samopouzdanja i osjećaja vrijednosti. Rad donosi financijsku neovisnost, veću samostalnost te smanjenje ovisnosti o obitelji i sustavu socijalne skrbi. Osim toga, radno okruženje omogućuje svakodnevnu socijalnu interakciju, razvoj komunikacijskih i radnih vještina te smanjuje socijalnu izolaciju.

Koristi su vidljive i na razini društvene zajednice. Uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama u svijet rada doprinosi razvoju inkluzivnog društva, jača vrijednosti jednakih mogućnosti i poštivanja različitosti te dugoročno smanjuje socijalne troškove. Poslodavci koji zapošljavaju osobe s intelektualnim teškoćama često ističu njihovu visoku motiviranost, lojalnost i stabilnost, što pozitivno utječe na radnu klimu i organizacijsku kulturu.

Unatoč pozitivnim primjerima, zapošljavanje radno sposobnih korisnika u udrugama i dalje je rijetkost. Razlozi su višestruki. Mnoge udruge suočavaju se s nedostatkom financijskih sredstava, administrativnim preprekama i nedovoljnom institucionalnom podrškom. Često je prisutan i strah od dodatne odgovornosti, nepoznavanje zakonskih mogućnosti zapošljavanja ili nedostatak znanja o prilagodbi radnih mjesta individualnim sposobnostima korisnika.

Osim strukturnih prepreka, značajnu ulogu imaju i društvene predrasude te niska očekivanja od osoba s intelektualnim teškoćama. U nekim slučajevima korisnici se i dalje promatraju isključivo kao primatelji skrbi, a ne kao osobe s potencijalom za rad i doprinos zajednici. Takav pristup ograničava njihove mogućnosti i produbljuje socijalnu isključenost.

Primjer zapošljavanja Ilijane Mišić pokazuje nam da su promjene moguće kada postoji jasna volja, zagovaranje i suradnja s institucijama poput Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dugogodišnji rad udruge na promociji prava na rad već je donio vidljive rezultate, od situacije u kojoj nitko od članova nije bio zaposlen, do današnjeg stanja u kojem svi radno sposobni članovi imaju iskustvo rada, bilo kroz stalno, privremeno ili sezonsko zapošljavanje. - istaknuo je Mario Blaha, tajnik i voditelj OSIT Bjelovar

Pitali smo Ilijanu kako se osjeća kao zaposlena, njezin osmjeh i zadovoljstvo dao nam je odgovor - „Odlično i sretno“- kratko kaže. Na pitanje što će raditi, u šali kaže „Dogovoriti ćemo se“, no ona će kao instruktor praktičnih vještina, kao osoba s intelektualnim teškoćama svojim kolegama raditi kulinarske radionice te radionice na temu higijene.

Iako sustav još uvijek nije idealan i pred svima je mnogo posla, ovakvi primjeri šalju snažnu poruku. Zapravo, vrijednost čovjeka ne mjeri se njegovim ograničenjima, već prilikama koje mu društvo omogućava. Zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama nije čin dobre volje, već ostvarivanje temeljnog ljudskog prava, prava na rad, dostojanstvo i punopravno sudjelovanje u zajednici.