Vezali ga dekom za invalidska kolica i tjerali da prosi: evo kako prepoznati trgovanje ljudima
3 min čitanja
Općinski kazneni sud u Zagrebu ovih dana nepravomoćno je osudio dvije žene zbog trgovanja ljudima jer su osobu lišenu poslovne sposobnosti i jednog beskućnika tjerale da u invalidskim kolicima prose po Zagrebu, Varaždinu i Velikoj Gorici.
Jedna je osuđena na dvije godine zatvora i 5.000 eura novčane kazne, a druga na godinu i šest mjeseci. Obje su priznale djela. Postupak protiv još troje optuženih nastavlja se odvojeno. Jedna je u istražnom zatvoru od 27. ožujka, a druga od 1. travnja, i to im se uračunava u kaznu.
Prema presudi, muškarcu lišenom poslovne sposobnosti jedna je od optuženih rekla da pođe s njima jer ga "trebaju" i da će mu kod njih biti dobro. Umjesto toga, od kraja 2025. do ožujka 2026. morao je sjediti u invalidskim kolicima, iako mu nisu bila potrebna, da bi izgledao kao osoba s invaliditetom i izazvao sažaljenje prolaznika. Nekoliko su ga puta dekama i pokrivačima vezali za kolica da ne može ustati. Novac su im uzimale, oduzele su im dokumente, zabranile mobitel i izlazak iz stana, a davale su im tek malo hrane. Na isti su način iskorištavale i drugog muškarca, beskućnika ovisnog o alkoholu. Sud je kao otegotno uzeo to što je jedna žrtva lišena poslovne sposobnosti.
Prosjačenje je jedan od oblika trgovanja ljudima
Trgovanje ljudima nije samo prisilna prostitucija. Prema Kaznenom zakonu, trgovanje ljudima je i kad netko obmanom, prijevarom ili zlouporabom nečijeg teškog položaja vrbuje, prevozi i skriva osobu da bi iskorištavao njezin rad. Na službenoj stranici gov.hr prisiljavanje na prosjačenje izričito se navodi kao jedan od oblika iskorištavanja. Uz njega su na popisu prisilni rad, prisiljavanje na kaznena djela, spolno iskorištavanje, prisilni brak, nezakonito posvajanje djece i trgovina organima.
Za trgovanje ljudima prijeti zatvor od jedne do deset godina, a u težim slučajevima, primjerice kad je žrtva dijete ili kad djelo počini službena osoba, od tri do 15 godina. Zakon posebno propisuje da pristanak žrtve na iskorištavanje ne mijenja ništa. Kazniti se može i samo oduzimanje putne isprave radi tog djela, i to zatvorom do tri godine. Istom kaznom kao trgovac ljudima kaznit će se i onaj tko svjesno koristi usluge žrtve.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u Hrvatskoj je 2024. identificirana 21 žrtva trgovanja ljudima, jednako kao godinu prije. Ministarstvo navodi i da je posljednjih godina sve više muških žrtava čiji se rad iskorištava. Prema Nacionalnom planu za suzbijanje trgovanja ljudima do 2030., od 2016. do 2023. bilo ih je ukupno 246, a najviše 2018., njih 76. U planu se navodi da je u tom razdoblju u 43,4 posto slučajeva cilj bio prisiliti žrtvu na protupravne radnje, među kojima je i prosjačenje, a u 20,8 posto slučajeva radno iskorištavanje. Žrtve s invaliditetom u planu se ubrajaju među one kojima se pri procjeni potreba mora posvetiti posebna pažnja.
Znakovi koje treba prepoznati
Ministarstvo unutarnjih poslova navodi kako počinitelji drže žrtve pod kontrolom. Izoliraju ih od drugih ljudi, ograničavaju im kretanje, oduzimaju im osobne dokumente i služe se nasiljem i zlostavljanjem. Žrtva često ni sama nije svjesna što je čeka.
Upravo je to opisano u zagrebačkoj presudi. Muškarci nisu smjeli sami izaći iz stana ni koristiti mobitel, dokumente su im uzele optužene, a dok su prosili, optuženi su ih u blizini nadzirali, pazili dolazi li policija i premještali ih s mjesta na mjesto. Sud je optuženima zamjerio bešćutnost prema žrtvama i to što su iskoristile njihovu tešku životnu situaciju.
Tko posumnja da je netko žrtva trgovanja ljudima, može nazvati policiju na broj 192 ili SOS telefon 0800 77 99.
*Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
