Samozastupanje u praksi

Samozastupanje u praksi

Osobe s intelektualnim teškoćama žele da se njihov glas čuje, održana prva Skupština samozastupnika OSIT Bjelovar

Na Skupštini je sudjelovalo 27 članova koji su raspravljali o svakodnevnom životu u udruzi, pravilima ponašanja i planovima za buduće aktivnosti, potvrđujući važnost samozastupanja i aktivnog sudjelovanja osoba s intelektualnim teškoćama u donošenju odluka.

U udruzi OSIT Bjelovar održana je 1. Skupština samozastupnika, važan korak u jačanju sudjelovanja osoba s intelektualnim teškoćama u donošenju odluka koje se tiču njihovog života i djelovanja unutar udruge. Na Skupštini su članovi imali priliku otvoreno raspravljati o temama koje su im važne, predlagati rješenja i zajednički donositi zaključke.

Skupština je okupila 27 članova, čime je utvrđen kvorum za donošenje odluka. Rad je otvorila predsjednica samozastupnika Sanja Bohaček, koja je pozdravila prisutne i predložila dnevni red. Na početku su izabrana radna tijela, u radno predsjedništvo izabrani su Marko Šepak, Tin Ivančić i Sanja Bohaček, zapisničari su bili Samuel Štajcer i Mihael Jurković, dok je za ovjerovitelja zapisnika izabran Mario Blaha.

Skupština je potom nastavila rad kroz nekoliko točaka dnevnog reda. Raspravljalo se o ponašanju u udruzi, osobnoj higijeni, doživljaju udruge i atmosferi među članovima, korištenju zajedničke opreme poput daljinskog upravljača, ali i o prijedlozima za buduće izlete. Samozastupnici su aktivno sudjelovali u raspravi, iznosili svoje mišljenje i davali konstruktivne prijedloge.

Samozastupanje kao temelj ravnopravnosti

Samozastupanje podrazumijeva da osobe s intelektualnim teškoćama same govore o svojim pravima, potrebama i željama, umjesto da to čine drugi u njihovo ime. Upravo je to bila glavna poruka ove skupštine.

Tajnik udruge Mario Blaha ističe kako je samozastupanje ključno za izgradnju inkluzivnog društva.

„Osobe s intelektualnim teškoćama često su kroz povijest bile u situaciji da drugi odlučuju o njihovom životu. Samozastupanje mijenja tu perspektivu - ono znači da oni sami imaju pravo reći što žele, što im treba i kako žele sudjelovati u društvu“, rekao je Blaha.

Dodaje kako su ovakvi susreti važni jer članovima omogućuju da razviju samopouzdanje, komunikacijske vještine i osjećaj odgovornosti.

„Kada naši članovi sami raspravljaju o pravilima ponašanja u udruzi ili o planovima za aktivnosti, oni zapravo uče demokraciju u praksi. To je najbolji način da njihov glas postane vidljiv i izvan same udruge“, naglasio je Blaha.

Zašto je samozastupanje važno

U javnosti i stručnim krugovima posljednjih se godina sve više naglašava važnost samozastupanja osoba s intelektualnim teškoćama. Istraživanja i stručni dokumenti pokazuju kako takve aktivnosti doprinose jačanju samopouzdanja, osjećaja pripadnosti zajednici i većoj socijalnoj uključenosti.

Sudjelovanje u samozastupničkim grupama pomaže osobama s intelektualnim teškoćama razviti vještine komunikacije, donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti, a ujedno im daje prostor da govore o iskustvima diskriminacije ili nepravde te predlažu promjene koje mogu unaprijediti njihov položaj u društvu.

Na važnost uključivanja osoba s invaliditetom u donošenje odluka upozorava i Konvencija UN‑a o pravima osoba s invaliditetom, koja naglašava da osobe s invaliditetom moraju biti aktivno uključene u procese odlučivanja o pitanjima koja se tiču njihovog života i prava.

Položaj osoba s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj

Prema podacima Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj živi više od 650 tisuća osoba s invaliditetom, što čini oko 16 posto ukupnog stanovništva. Među njima je nekoliko desetaka tisuća osoba s intelektualnim teškoćama različitog stupnja.

Iako su posljednjih godina napravljeni pomaci u području inkluzije, stručnjaci i udruge upozoravaju da osobe s intelektualnim teškoćama još uvijek često nailaze na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju i sudjelovanju u društvenom životu. Upravo zbog toga važnu ulogu imaju udruge koje potiču aktivno sudjelovanje članova i razvoj samozastupanja.

U takvim inicijativama osobe s intelektualnim teškoćama dobivaju priliku sudjelovati u donošenju odluka, izražavati svoje mišljenje i razvijati vještine koje su važne za samostalan život.

Primjeri dobre prakse iz Europe

Samozastupanje osoba s intelektualnim teškoćama razvija se u mnogim europskim državama. Jedna od najpoznatijih organizacija koja okuplja samozastupnike je Inclusion Europe, europska mreža organizacija osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih obitelji koja promiče pravo na sudjelovanje u društvu i donošenje odluka.

U brojnim državama, poput Švedske, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva, samozastupničke grupe sudjeluju u savjetovanju vlada i lokalnih vlasti, dajući mišljenja o zakonima i politikama koje se odnose na osobe s invaliditetom. U nekim sredinama osobe s intelektualnim teškoćama sudjeluju i u lokalnim savjetodavnim vijećima ili projektima zajednice, čime njihov glas postaje dio javnih politika.

Takvi primjeri pokazuju da samozastupanje može biti snažan alat za demokratsko sudjelovanje i jačanje prava osoba s invaliditetom.

Važnost glasa OSIT populacije

U javnosti se posljednjih godina sve više govori o potrebi jačanja glasa osoba s invaliditetom, posebno osoba s intelektualnim teškoćama. Stručnjaci naglašavaju kako je sudjelovanje u samozastupničkim grupama povezano s većim samopouzdanjem, boljim socijalnim vještinama i većom uključenosti u zajednicu.

Blaha ističe kako upravo samozastupanje pomaže promijeniti percepciju društva.

„Ljudi često imaju predrasude o mogućnostima osoba s intelektualnim teškoćama. Kada ih vidite kako raspravljaju, predlažu rješenja i glasaju o odlukama, postaje jasno da imaju mišljenje i stav o stvarima koje se tiču njihova života“, kaže Blaha.

Otvorena rasprava i zajedničke odluke

Rasprava na Skupštini bila je otvorena i ponekad vrlo živa, no uvijek u duhu međusobnog poštovanja. Samozastupnici su iznosili prijedloge o tome kako poboljšati odnose među članovima, unaprijediti aktivnosti udruge i stvoriti ugodnije okruženje za sve.

„Najvažnije je da su svi dobili priliku govoriti. Samozastupanje znači upravo to, da svatko ima pravo izraziti svoje mišljenje i da ga drugi čuju“, naglašava Blaha.

Donijeto je i nekoliko zaključaka vezanih uz organizaciju aktivnosti i ponašanje u udruzi, čime su članovi pokazali kako mogu odgovorno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na zajednicu u kojoj djeluju.

Pogled prema novom prostoru

Jedan od najvažnijih zaključaka Skupštine bila je želja svih sudionika da se sljedeća Skupština održi u novom prostoru udruge u Frajtićevoj ulici, čime bi se simbolično obilježio novi korak u razvoju udruge.

U udruzi OSIT Bjelovar ističu kako će nastaviti razvijati samozastupanje i poticati članove da sve više sudjeluju u donošenju odluka.

„Naš cilj je društvo u kojem osobe s intelektualnim teškoćama nisu samo korisnici usluga nego aktivni građani. Njihov glas mora biti dio javnog prostora, a samozastupanje je najbolji način da se to postigne“, zaključuje Blaha.

Prva Skupština samozastupnika udruge OSIT Bjelovar tako je poslala snažnu poruku, osobe s intelektualnim teškoćama imaju pravo govoriti u svoje ime, sudjelovati u donošenju odluka i biti ravnopravni članovi zajednice.