Radna terapija u vrtu je više od uređenja dvorišta!
2 min čitanja
Radna terapija u vrtu je više od uređenja dvorišta! Put prema samostalnosti i uključivanju Nakon jutarnje kave korisnici Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Bjelovar preselili su svoje aktivnosti u, inkluzija i rehabilitacija
Radna terapija u vrtu je više od uređenja dvorišta!
Put prema samostalnosti i uključivanju
Nakon jutarnje kave korisnici Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Bjelovar preselili su svoje aktivnosti u dvorište i povrtnjak. Dan je započeo ranojutarnjom tjelovježbom koja je razbudila tijelo i pripremila sudionike za radne zadatke. Potom su se podijelili u timove te marljivo prionuli poslu, čupala se trava, grabljao travnjak, uređivale su se povišene gredice, brala se „višnja prijateljstva“, a cijelo dvorište dobilo je novi sjaj zahvaljujući zajedničkom trudu.
No, iza ovih naizgled svakodnevnih aktivnosti krije se mnogo više od običnog rada u vrtu. Riječ je o obliku radne terapije koja osobama s intelektualnim teškoćama pruža priliku za razvoj radnih navika, stjecanje novih vještina, jačanje samopouzdanja i osjećaja pripadnosti zajednici.
Stručnjaci već godinama ističu kako rad u prirodi i vrtlarenje pozitivno djeluju na fizičko i mentalno zdravlje. U mnogim europskim zemljama razvijeni su programi takozvane hortikulturne terapije i „Green Care“ pristupa, koji koriste vrtove, poljoprivredu i boravak u prirodi kao alat za rehabilitaciju, socijalno uključivanje i razvoj životnih vještina osoba s invaliditetom. Istraživanja pokazuju da takve aktivnosti doprinose smanjenju stresa, povećavaju koncentraciju, potiču suradnju te razvijaju osjećaj odgovornosti i postignuća.
Posebno su zanimljivi primjeri iz Velike Britanije, Austrije i Belgije, gdje osobe s intelektualnim teškoćama sudjeluju u održavanju terapijskih vrtova, urbanih farmi i društvenih poljoprivrednih gospodarstava. Kroz takve programe razvijaju radne kompetencije, socijalne vještine i veću samostalnost, a pritom aktivno doprinose zajednici.
U Europi se posljednjih godina sve više promiču i projekti zajedničkog vrtlarenja koji povezuju osobe s invaliditetom, starije osobe, volontere i lokalnu zajednicu. Cilj nije samo proizvodnja voća i povrća, nego stvaranje mjesta susreta, prijateljstva i međusobnog učenja. Takvi projekti dokazali su kako vrt može postati prostor socijalne uključenosti, razvoja samopouzdanja i osobnog rasta.
Nakon uspješno odrađenog radnog dijela dana, članovi udruge nastavili su druženje kroz sportske aktivnosti. Postavljen je sportski poligon na kojem su se okušali u gađanju lopticom u koš te popularnoj igri „karike na marike“. Kroz igru su razvijali preciznost, koncentraciju, koordinaciju pokreta i pažnju, ali prije svega dobro se zabavili.
„Rad u vrtu za naše korisnike nije samo aktivnost, nego prilika da budu aktivni, korisni i ponosni na ono što su zajedno ostvarili. Kroz ovakve sadržaje razvijaju radne navike, odgovornost, suradnju i osjećaj pripadnosti skupini. Posebno nas veseli što rezultati njihova rada ostaju vidljivi i nakon završetka aktivnosti, jer svaki uređeni kutak dvorišta nosi njihov osobni doprinos. Europska praksa već godinama potvrđuje vrijednost ovakvog pristupa, a mi svakodnevno vidimo koliko on pozitivno utječe na kvalitetu života osoba s intelektualnim teškoćama“, istaknuo je Mario Blaha, tajnik Udruge OSIT Bjelovar.
Još jednom se pokazalo kako za kvalitetan dan nije potrebno otići daleko. U vlastitom dvorištu moguće je istovremeno učiti, raditi, vježbati, razvijati svoje sposobnosti i odlično se zabaviti. Upravo zato vrt za članove udruge nije samo mjesto rada, nego prostor druženja, napretka i stvaranja novih uspomena.