“Priručnik za radne asistente osoba s invaliditetom za uspješno uključivanje na otvoreno tržište rada” edukacijske rehabilitatorice Danijele Kasumović-Maružin

Izvor: Glas Istre

UZELA JE STVAR U SVOJE RUKE

Danijela Kasumović-Maružin osnivačica je jedne od najljepših pulskih priča – bistroa Punkt, a sada je izdala i priručnik za radne asistente osoba s invaliditetom

Kada bi svijet bio lijepo mjesto, onda bi “Priručnik za radne asistente osoba s invaliditetom za uspješno uključivanje na otvoreno tržište rada” edukacijske rehabilitatorice Danijele Kasumović-Maružin imali svi poslodavci, škole pa i političari koji o osjetljivim skupinama brigu vode deklarativno, samo na predizbornim skupovima ili na Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Kako je svijet sve manje lijepo mjesto, ovaj Priručnik s velikim početnim P koristit će oni koji vjeruju i stvaraju bolji i pravedniji svijet oko sebe. Jedna od njih je autorica ove opsežne knjige, friško izašle iz tiskare, posvećene temi koju Danijela poznaje i profesionalno i iskustveno.

– Ovih 213. stranica je produkt i projekt vjere u bolji svijet, svijet mogućnosti, u svijet gdje ćemo svi biti jednaki. Sadrži znanja koja se primjenjuju u radu s osobama s invaliditetom. Nudim im informacije o specifičnostima s obzirom na vrstu oštećenja te kako i na koji im način pomoći. Sadrži liste procjene i konstruktivne naputke kako radnim asistentima olakšati rad.

Obuhvaća definicije invaliditeta, adekvatnu terminologiju, stručna znanja, znanja o poslovnoj, radnoj kulturi, socijalizaciji, kao i dio usmjeren na osobno osnaživanje radnih asistenata koje će prenijeti korisnicima svojih usluga, s istim ciljem. To su i praktična znanja kako se predstaviti i napisati životopis, zamolbu i sve ono što im je potrebno, priča autorica koja, osim stručnog i profesionalnog znanja, progovara iskustveno kroz jednu od najljepših pulskih priča – Bistro Punkt iza kojeg stoji imenom, radom i djelom.

Bistro Punkt – endemska pojava

Kada je uvidjela da unatoč obrazovanju osobe s invaliditetom ne dobivaju priliku na tržištu rada, otvorila je Bistro Punkt. Mali bistro na stadionu Drosina ubrzo je postao mjesto dobre hrane u kojem su radile osobe s invaliditetom. Endemska pojava.

– Ovaj priručnik pregled je osobnog iskustva i svjetskih praksi koje postoje. Sve obrazovanje koje mi damo osobama s teškoćama, sav taj trud tijekom školovanja je besmislen ako se ne može primijeniti u praksi. Problem zapošljavanja osoba s invaliditetom izuzetno je velik, a na tržištu rada ništa se nije događalo.

Tada sam radila u Školi za odgoj i obrazovanje u Puli, kao nastavnica tehnologije ugostiteljstva i poljoprivrede. Uvidjela sam da sam te mlade ljude koje sam osposobljavala za tržište rada, na kraju školovanja ispraćala i opraštala se uz zagrljaje i poljupce sa željom da budu sretni i pronađu posao, ali se to, nažalost, nije događalo. Teško sam se nosila s time kada bih ih srela i vidjela da su jako nazadovali u odnosu na ono što su bili i to me toliko žalostilo da više nisam mogla okretati glavu i odlučila sam nešto poduzeti, kaže Danijela.

U okviru raznih projekata osposobljavala je osobe s invaliditetom za pristup tržištu rada, učila ih poslovnoj kulturi, bontonu, kako napisati zamolbu, životopis, ali nikad ništa od toga. Nula. Obilazila je, kaže, poslodavce, kumila i molila. I tada je shvatila da ih oni ne žele zaposliti, ali će rado koristiti usluge obrta ili firme u kojoj su zaposlene osobe s invaliditetom. I tako je došla na ideju sama nešto pokrenuti.

– Pojma nisam imala čime bih se bavila, niti u čemu sam ja sposobna na toj razini da mogu biti pružatelj usluga koje ću ponuditi na tržištu. Razmišljala sam što je to što Puli fali i došla do toga da bi bilo dobro otvoriti nešto gdje bi ljudi dolazili svaki dan.

Dakle, mjesto gdje se jede djelovalo mi je idealno iz više razloga – vidjet će ih kao radno aktivne, pružit će uslugu našem gradu, kojemu je to možda i potrebno. Stoga sam odlučila otvoriti bistro, priča Danijela o ideji koja je nastala iz njezine osobne potrebe za promjenom u društvu. A to je upravo društveno poduzetništvo, ono koje nema u fokusu profit, već rješavanje društvenih problema, nov način poslovanja koji je kombinacija poduzetničke prakse i vrijednosti povezanih s društvenom odgovornošću i načelima zaštite okoliša.

Kada je otvarala Bistro Punkt ljudi nisu znali što je društveno poduzetništvo, a na njezinu su ideju, prisjeća se, reagirali govoreći joj da je ili jako hrabra ili potpuno luda.

– Prvi kuhar koji je došao na razgovor za posao imao je dugogodišnje iskustvo i objasnio mi kako je pohvalno to što radim, ali da nema šanse da uspijem.

Taj me moj prvi kontakt s profesionalcem slomio i stvorio bezbroj strahova. Ipak, išla sam dalje. Odustati nije bila opcija. Kada sam otvorila Punkt i prvi dan stala s pregačom za pult, kroz glavu mi je prošlo jesam li ja uopće normalna i kako je moguće da sam se usudila misliti da mogu biti ugostitelj i poslodavac i da uopće mogu nešto mijenjati u društvu.

No, bilo mi je važno pokušati i mislila sam da je najgore što mi se može desiti da Punkt propadne. Propali su i veći, jači, bolji i pametniji, pa ako propadnem i ja, makar ću znati da sam nešto pokušala promijeniti. Na moju sreću, propala nisam, kazuje ponosno o bistrou koji je vodila šest godina i dala svu sebe u to.

I urodilo je plodom. Punkt je udario temelje društvenom poduzetništvu u Puli i Istri, dobitnik je mnogih priznanja i nagrada, a projekt je nominiran za najbolju društvenu inovaciju srednje Europe.

Poduzetnica godine

– Strašno sam puno učila i trudila se. Nisam znala neke osnovne postavke ugostiteljstva i poduzetništva, ali mislim da me ta nesigurnost i taj strah tjerao da radim i budem što bolja.

Onoga trena kada su zaposlenici unutra osobna je odgovornost samo rasla. Bila mi je važna ideja, važan mi je bio svjetonazor, promjena i znati da je netko od tih ljudi, koji drugdje nemaju priliku za zapošljavanje, dobio radno mjesto i da će 15. u mjesecu primiti plaću. To je ono što me tjeralo naprijed. Krenuli smo i rasli te ostajem zauvijek beskrajno zahvalna što su nas naši sugrađani primili puna srca, kaže.

U kratko vrijeme zaposlila je 11 ljudi. Kako je posao rastao, tako su rasli i troškovi. “Potrošila sam životnu ušteđevinu i digla dva kredita. Jedan na osobno ime, a potom još jedan s hipotekom na svoj stan kako bih mogla urediti terasu gdje sam zaposlila još dvoje ljudi. A onda mi Pula Sport, gradska firma, naplati asfalt na kojemu je terasa, iako plaćamo poreze, prireze, zareze, sve gradske usluge i nemamo nikakvih beneficija.

I ni to nije dosta, već mi Grad stavi rampu da nitko ne može doći na tu terasu za koju plaćam najam, kao da su mi je oni ustupili i omogućili, a ne kredit s hipotekom na jedinu nekretninu u kojoj živim s obitelji. K tome, dogovorimo i plaćanje najma parkirnih mjesta koja su do tada bila besplatna, pristaješ na to jer ti je ta rampa srušila promet za 30 posto i realna je bojazan da nećeš moći isplatiti plaće, a obitelj i ja možemo ostati bez krova nad glavom.

Unatoč svemu, vjerujem da sam riskirala za izuzetno važnu stvar. Tako da ovaj moj priručnik objedinjuje sva moja stručna znanja, s ciljem što uspješnijeg uključivanja osoba s invaliditetom u svijet rada, i što je vrlo važno, uz podršku, priča Danijela Kasumović-Maružin koja je 2018. dobila i nagradu za poslodavca godine.

Izuzetno je ponosna što je cijelu tu priču odradila sama, uz podršku kolektiva, obitelji, istomišljenika i sugrađana, bez ikakve strukturirane financijske podrške na koju imaju pravo i što je k tome osposobila značajan broj osoba s invaliditetom koji su se zaposlili i kod drugih poslodavaca. Prošlog je ljeta, nakon šest iznimno uspješnih godina Bistroa Punkt, odučila nanovo biti majka, supruga, prijateljica, kćer i edukator. Vratila se u školu. Logičan slijed je bio Priručnik koji daje izniman doprinos zapošljavanju, ali i socijalnoj uključenosti osoba s invaliditetom.

Zapošljivost ranjivih skupina

Priručnik je nastao u sklopu projekta “Razvoj i podrška razvoju održivih modela zapošljavanja ranjivih skupina u Urbanom području Pula”. Nositelj projekta je Općina Marčana, dok su partneri županijske udruge slijepih, gluhih i nagluhih, osoba s cerebralnom paralizom, osoba s intelektualnim teškoćama, Društvo multiple skleroze IŽ te Zaklada za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva.

Priručnik prati suvremenu tezu da zapošljavanje na otvorenom tržištu rada predstavlja pomak u odnosu na model zaštitnog zapošljavanja ili pasiviziranja osoba s invaliditetom kroz naknade, čime se pruža prilika za razvoj socijalne uključenosti, ali i jamči pravo na rad i zaradu. Kako navodi autorica, priručnik objedinjuje iskustva domaćih i inozemnih stručnjaka, relevantnih institucija, zakonsku regulativu te prezentira postojeće uvjete za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao i iskustva iz prakse.

Definirane su značajke radnih asistenata, njihove uloge i zadaci, dane precizne smjernice o postupku uvođenja zaposlenika s invaliditetom u rad. Ključni dio priručnika odnosi se na prilagodbu radnog mjesta i specifičnosti s obzirom na karakteristike kako pojedinog radnog mjesta tako i osoba s invaliditetom.

Edukativno i znanstveno utemeljeno, a opet razumljivim jezikom, opisuju se osnovne karakteristike pojedinih vrsta i stupnjeva invaliditeta, odgovara na pitanja vezana uz zapošljavanje, navode vrlo vrijedni praktični pozitivni primjeri prilagodbe radnog mjesta. Zaseban dio priručnika namijenjen je osobnom osnaživanju radnih asistenata i osoba s invaliditetom, a tu su i korisni dodaci poput lista za procjenu osobe s invaliditetom i poslodavce, obrasca analize radnog mjesta, plana obuke i podrške, liste praćenja i podrške te primjera životopisa i molbi.

Zapošljavanje uz podršku je u svijetu provjereno uspješan model radne inkluzije, dok kod nas je sustavno nerazvijen. Dapače, mi se još uvijek borimo s nizom predrasuda vezanih uz uključivanje osoba s invaliditetom u radno okruženje, unatoč mnogim zakonskim regulativama koje to potiču. Velik broj radno sposobnih osoba ne uspijeva dobiti priliku, neovisno o njihovim kvalifikacijama, te još uvijek pripadaju marginalnim skupinama.

Valja napomenuti da svaka socijalna isključenost dovodi do produbljenja problema te najčešće kod osoba s invaliditetom vodi do narušavanja psihičkog i fizičkog zdravlja, propadanja stečenih kompetencija i znanja te povećava rizik od siromaštva. Zapošljavanje osoba s invaliditetom kod nas je daleko od uspješnog i potrebnog, iako neki pozitivni pomaci postoje, navodi autorica u predgovoru Priručnika. Navodi da su kroz povijest osobe s invaliditetom bile diskriminirane te da smo se tek posljednjih 50-ak godina primakli socijalnom modelu kroz redefiniranje pojma “invalidnost”.

Zanimljivo je da promjene nisu došle od stručnjaka, već od osoba s invaliditetom, piše autorica. “Sve manje cijeniš sustav koji je spor i inertan i ako želiš da nešto funkcionira, moraš stvari uzeti u svoje ruke”, zaključuje Danijela Kasumović-Maružin koja je osobno to i napravila, prošla trnovit put i sada sve znanje i iskustvo objedinila i namijenila onima koji, poput nje, žele stvarati bolje društvo.

tekst Glasa Istre Autor: Lara Bagar