Hrvatski stručnjaci u Nizozemskoj upoznali inovativne modele skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama i demencijom
4 min čitanja
Hrvatski stručnjaci u Nizozemskoj upoznali inovativne modele skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama i demencijom
Kako osobama s intelektualnim teškoćama koje razviju demenciju osigurati dostojanstven život, kvalitetnu skrb i što veću samostalnost? Upravo je to bilo središnje pitanje međunarodnog susreta održanog u nizozemskom gradu Wolvegi, na kojem su sudjelovali i predstavnici Hrvatskog saveza udruga osoba s intelektualnim teškoćama.
U okviru Erasmus+ projekta DigIDe PRO, od 6. do 8. listopada 2026. godine u Nizozemskoj su se okupili stručnjaci i predstavnici organizacija iz Hrvatske, Austrije, Grčke, Italije i Nizozemske kako bi razmijenili iskustva i upoznali suvremene pristupe skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama koje žive s demencijom.
Hrvatsku su predstavljali Karmen Puškar Wirnsberger i Vanda Canjuga iz Hrvatskog saveza udruga osoba s intelektualnim teškoćama, Marko Vrus iz Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije te Mario Blaha iz Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Bjelovar.
Nizozemski model skrbi u središtu pozornosti
Nizozemska, poznata po razvijenim modelima socijalne skrbi i podrške osobama s invaliditetom, sudionicima je pružila priliku za neposredan uvid u organizaciju svakodnevnog života osoba kojima je potrebna dodatna podrška.
Tijekom stručnih predavanja, radionica i posjeta ustanovama posebna je pozornost posvećena ranom prepoznavanju demencije kod osoba s intelektualnim teškoćama, osobito osoba sa sindromom Down, kod kojih se simptomi mogu pojaviti u ranijoj životnoj dobi.
Predstavljena je i metoda Dementia Care Mapping, koja omogućuje bolje razumijevanje potreba, ponašanja i emocionalnog stanja osoba s demencijom. Naglasak je pritom stavljen na individualizirani pristup, očuvanje dostojanstva i prilagodbu podrške svakoj osobi.
Posebno emotivan trenutak programa bilo je svjedočanstvo Leenderta, koji je kroz životnu priču svoje sestre Anne, osobe sa sindromom Down, približio izazove s kojima se suočavaju obitelji kada se uz intelektualne teškoće pojavi i demencija.
Samostalnost i pravo na izbor nisu privilegij, nego pravo
Jedan od najzanimljivijih dijelova programa bili su posjeti nizozemskim ustanovama i organizacijama koje pružaju podršku osobama s intelektualnim teškoćama.
U dnevnom centru Heidewoud u Heerenveenu sudionici su vidjeli kako se korisnike aktivno uključuje u svakodnevne poslove, uključujući pripremu i posluživanje hrane. Takvim pristupom potiču se samostalnost, osjećaj korisnosti i aktivno sudjelovanje u zajednici.
Posjet ustanovi Anna Schotanus, specijaliziranoj za skrb o osobama s demencijom, omogućio je uvid u prilagodbu prostora, organizaciju skrbi i stvaranje okruženja koje odgovara individualnim potrebama korisnika.
Posebnu pozornost privuklo je i predstavljanje organizacije LFB, koja promiče samozastupanje osoba s intelektualnim teškoćama. Pod geslom „Ništa o nama bez nas” istaknuta je važnost uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama u odluke koje izravno utječu na njihov život.
Snažnu poruku poslao je predstavnik organizacije koji je, nakon dugogodišnjeg života u instituciji, ostvario svoju želju za samostalnim stanovanjem. Njegovo iskustvo pokazalo je koliko mogućnost izbora i odgovarajuća podrška mogu promijeniti kvalitetu života pojedinca.
Sudionici su posjetili i stambeni objekt u Hortensiastraatu, gdje su predstavljeni različiti modeli stanovanja uz prilagođene razine podrške.
Nova znanja i konkretni alati za svakodnevni rad
Međunarodni susret nije bio usmjeren samo na razmjenu teorijskih znanja. Sudionici su u radnim skupinama razvijali prijedloge praktičnih alata koji bi stručnjacima, njegovateljima i obiteljima mogli olakšati pružanje kvalitetnije podrške.
Među predstavljenim idejama posebno se istaknula osobna knjiga My Book, zamišljena kao zbirka najvažnijih informacija o pojedincu, njegovim navikama, željama, potrebama i načinima komunikacije. Takav alat mogao bi biti osobito koristan kada se mijenjaju osobe koje pružaju skrb ili životne okolnosti korisnika.
Razgovaralo se i o konceptu Dementia Tables, odnosno susretima osoba s intelektualnim teškoćama, njihovih obitelji i stručnjaka, koji omogućuju razmjenu iskustava, otvorenu komunikaciju i zajedničko traženje rješenja.
Uz edukativni program, sudionici su posjetili Nacionalni park De Alde Feanen, gdje su tijekom vožnje brodićem imali priliku za neformalno druženje i dodatnu razmjenu iskustava.
Iskustva koja mogu unaprijediti skrb u Hrvatskoj
Završnog dana, 8. listopada, održan je partnerski sastanak na kojem se razgovaralo o dosadašnjim rezultatima projekta DigIDe PRO i planiranju budućih aktivnosti.
Jedan od važnijih ciljeva projekta jest izrada praktičnog priručnika za njegovatelje i stručnjake koji pružaju podršku osobama s intelektualnim teškoćama i demencijom. Planirana je i izrada edukativnih videomaterijala dostupnih putem internetske obrazovne platforme, čime bi nova znanja postala dostupna znatno širem krugu korisnika.
Sudjelovanje hrvatskih predstavnika u međunarodnim aktivnostima značajan je doprinos razmjeni stručnih iskustava i upoznavanju pristupa koji bi se mogli primijeniti i u hrvatskom sustavu socijalne skrbi.
Poruka nizozemskog susreta pritom nadilazi granice samog projekta: kvalitetna skrb ne podrazumijeva samo pružanje pomoći, nego i poštovanje osobnosti, navika, želja i prava svakog pojedinca.
Upravo takav pristup, u kojem je čovjek uvijek ispred dijagnoze, predstavlja važan smjer razvoja podrške osobama s intelektualnim teškoćama i demencijom.