Preskoči na sadržaj
Autorizirano.hr - portal
Događaji

Bratu s intelektualnim teškoćama nije dao u obiteljsku kuću, evo kako prepoznati ekonomsko nasilje

3 min čitanja

Bratu s intelektualnim teškoćama nije dao u obiteljsku kuću, evo kako prepoznati ekonomsko nasilje

Općinski prekršajni sud u Splitu nedavno je nepravomoćno kaznio umirovljenika s 1.590 eura za ekonomsko nasilje u obitelji jer je bratu, osobi s intelektualnim teškoćama, onemogućio da koristi obiteljsku kuću koja je ostala iza njihova oca.

Prema psihijatrijskom vještačenju brat treba tuđu njegu i pomoć, a mentalno je na razini djeteta od devet do 12 godina. Supruga jednog rođaka, koja mu pomaže oko papira za zdravstvenu i socijalnu skrb, posvjedočila je da umirovljenik koristi bratovo stanje jer želi svu imovinu za sebe, pa je brat živio u napuštenoj kući jednog rođaka. Umirovljenik je poricao krivnju i tvrdio da je bratu ostavio jednu sobu jer se u kući ponašao neprimjereno.

Oko vlasništva kuće još traje postupak, a do kraja tog postupka sud kuću smatra zajedničkom imovinom braće kao očevih nasljednika. Za drugu kuću, kojoj je umirovljenik vlasnik, sud ga nije proglasio krivim. Kazna od 1.590 eura bila je tada najniža propisana za nasilje nad osobom s invaliditetom.

Nasilje bez ijednog udarca

Ekonomsko nasilje teško je primijetiti jer ne ostavlja modrice. Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, nasilje je kad netko članu obitelji zabranjuje ili onemogućava korištenje zajedničke ili njegove osobne imovine ili mu ne dopušta da sam raspolaže svojim prihodima i imovinom stečenom radom ili nasljedstvom. Nasilje je i kad mu onemogućava zaposlenje ili uskraćuje novac za kućanstvo i djecu.

Osobe s invaliditetom često žive s obitelji i ovise o njezinoj pomoći, pa se takvo nasilje lako prikrije iza navodne brige. To može biti mirovina ili inkluzivni dodatak kojim bez pristanka osobe raspolaže netko drugi, zabrana korištenja zajedničke kuće, kao u splitskom slučaju, ili nasljedstvo kojim osoba s invaliditetom ne smije raspolagati.

Prema zakonu, nasilje u obitelji je i zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili starije osobe, kad je ona zbog toga uznemirena, povrijeđeno joj je dostojanstvo ili trpi tjelesne ili duševne patnje.

Zaštita se ne odnosi samo na bračne partnere, roditelje i djecu, nego i na braću i sestre. Za nasilje u obitelji propisana je kazna od najmanje 300 eura. Kad je žrtva osoba s invaliditetom, dijete ili osoba od 65 ili više godina, kazna je najmanje 1.700 eura ili najmanje 70 dana zatvora, a za ponovljeno nasilje najmanje 2.500 eura ili 80 dana zatvora.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, zbog nasilja u obitelji u 2025. prekršajno je prijavljeno 6.139 osoba, a oštećeno je 6.663 ljudi.

Kome se obratiti?

Nasilje u obitelji ne mora prijaviti sama žrtva. Osobe s intelektualnim teškoćama često ne mogu same potražiti pomoć, pa prijavu policiji na broj 192 mogu podnijeti rodbina, susjedi, prijatelji ili udruga. Stručne osobe koje u svom poslu dolaze u kontakt sa žrtvama nasilje moraju prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu, a ako to ne učine, i same čine prekršaj.

Pomoć se može potražiti i u Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom savjetuje osobe s invaliditetom kako ostvariti i zaštititi svoja prava.

Žrtva prema zakonu ima pravo na besplatnu i povjerljivu pomoć službi za potporu. Na broju 116 006 Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja žrtve, svjedoci i članovi obitelji mogu dobiti podršku, informacije o pravima i tijeku postupka te kontakte ustanova i udruga koje pomažu.

*Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Podijelite ovu priču

Facebook WhatsApp