Božićni blagdani su radost, ali i izazov za osobe s intelektualnim teškoćama

Božićni blagdani su radost, ali i izazov za osobe s intelektualnim teškoćama

Božićni praznici u javnom se prostoru često prikazuju kao vrijeme univerzalne radosti, obiteljskog zajedništva i odmora. No iza te slike, za dio osoba s intelektualnim teškoćama blagdani mogu značiti i nagli izlazak iz poznate svakodnevice, pojačano emocionalno opterećenje te potrebu za dodatnim prilagodbama. Upravo o toj često zanemarenoj perspektivi govori Maja Uhlir Bosorić, radna terapeutkinja s dugogodišnjim iskustvom rada s osobama s intelektualnim teškoćama i njihovim obiteljima.

„Blagdani sami po sebi nisu ni dobri ni loši. Njihovo značenje ovisi o tome koliko su prilagođeni osobi i koliko joj omogućuju osjećaj sigurnosti i pripadanja“, ističe Uhlir Bosorić. U radnoterapijskoj praksi često se susreće s idejom da bi blagdani trebali biti spontani i „posebni“, dok je za osobe s intelektualnim teškoćama upravo suprotno - ono što je poznato, strukturirano i predvidljivo najčešće donosi osjećaj smirenosti.

Istraživanja iz područja razvojnih teškoća i mentalnog zdravlja potvrđuju da stabilne rutine i jasna struktura smanjuju razinu stresa te doprinose boljoj emocionalnoj regulaciji, kako kod djece tako i kod odraslih osoba s intelektualnim teškoćama. U tom kontekstu, blagdani mogu biti pozitivno iskustvo kada su ispunjeni ponavljajućim ritualima, kićenjem bora, pripremom hrane, paljenjem svijeća ili slušanjem poznatih božićnih pjesama. „Takve aktivnosti imaju jasan početak i kraj, uključuju osjetila i omogućuju osobi da aktivno sudjeluje, a ne samo pasivno promatra“, objašnjava Uhlir Bosorić.

S druge strane, blagdani često donose i niz izazova. Promjene dnevnog rasporeda, izostanak škole, radionice ili dnevnog centra, dolazak gostiju, putovanja i veće društvene obaveze mogu dovesti do porasta tjeskobe, povlačenja ili izraženijih emocionalnih reakcija. „Ponekad se ponašanja koja okolina doživljava kao ‘neprimjerena’ zapravo javljaju zato što je osoba preplavljena podražajima, npr. bukom, mirisima, gužvom ili pritiskom da komunicira više nego što može“, kaže Uhlir Bosorić.

U istraživanjima koja se bave kvalitetom života obitelji osoba s intelektualnim teškoćama navodi se kako su upravo blagdani i razdoblja odmora često emocionalno i organizacijski zahtjevniji nego radni dio godine. Ono što bi trebalo predstavljati predah nerijetko postaje izvor dodatnog stresa, osobito ako nema dovoljno razumijevanja i podrške okoline.

Rješenje, naglašava Uhlir Bosorić, ne leži u odustajanju od blagdana, nego u njihovoj prilagodbi. „Važno je unaprijed objasniti što će se događati, smanjiti broj obaveznih socijalnih situacija i omogućiti osobi da se povuče kada joj je to potrebno, bez osjećaja krivnje.“ Posebno ističe važnost davanja konkretne uloge - postavljanje stola, dijeljenje poklona ili sudjelovanje u pripremi obroka - jer to jača osjećaj kompetentnosti i pripadanja.

Blagdani su, zaključuje Uhlir Bosorić, uspješni onda kada nisu usmjereni na savršenu formu, nego na stvarne potrebe ljudi koji u njima sudjeluju. „Za osobe s intelektualnim teškoćama Božić ne mora izgledati kao u reklamama. Dovoljno je da bude siguran, razumljiv i topao, tada on doista ima smisla.“

*Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.